Osnovna škola Slunj

 Od nastave u “muštrani” i učiteljevom stanu do
 osnovne škole

Sve do 1765. godine na Kordunu nije bilo javnih ili općih škola, mada je još početkom 18.st. Dvorska komora u Beču preporučivala osnivanje škola po Vojnoj krajini.

Ovoj preporuci protivilo se dugo godina Ratno vijeće jer mu se to pričinjavalo kao novost koja je preuranjena.

Veoma malo škola bilo je u to vrijeme i u civilnoj Hrvatskoj ( svega 17 ) , jer je i tu kod plemstva prevladavalo mišljenje da prostom narodu nisu potrebne nikakve škole.

Prva njemačka škola na Kordunu osnovana je 1765. godine u Slunju, a polazila su je muška djeca iz porodica krajiških oficira i činovnika. Osam godina kasnije ( 1773. ) osnovane su škole na njemačkom jeziku u Krnjaku i Taborištu kod Slunja.

Iako su plaće prvih njemačkih učitelja bile dosta dobre, malo ih se javljalo za taj posao na Kordunu zbog neposredne opasnosti od Turaka. Zbog toga je otvarano malo  škola, a i one su radile s prekidima.

Na današnjem području Korduna djelovalo je osam trivijalnih i jedna glavna škola.

Sve te škole postojale su do 1871. godine, do razvojačenja Vojne krajine, osim glavne škole u Slunju koja je , nakon više od 50 godina rada preseljena 1819. godine u Rakovac, predgrađe Karlovca, koje se tada nalazilo u sastavu Slunjske regimente.  Bivša slunjska , a tadašnja rakovačka glavna škola imala je do 1838. tri razreda. Te godine škola je dobila i dva godišta četvrtog razreda i naziv Uzorna normalna glavna škola, a zvali su je i „ Oberschule“ , tj. Viša škola. Školovanje u njoj trajalo je ukupno 6 godina . Ova škola radila je do 1863., kada se razdjelila na šestorazrednu il veliku realku i osnovnu školu. Od tada pa nadalje učitelji su se školovali u zasebnoj Učiteljskoj školi u Petrinji.

Godine 1846. u školama Slunjske regimente bila su 1522 učenika ( 1169 dječaka i 353 djevojčice ). Najviše polaznika škole bilo je u kompaniji Lađevac ( sa sjedištem u Slunju).

Građanske škole zamijenile su dotadašnje njemačke glavne i trivijalne škole i imale su osam razreda. Po školskom propisu iz 1871. djeca u ravnici polazila su školu sa 6, a djeca u brdovitim krajevima s navršenih  7 godina. Na Kordunu  je 1880. postojalo 49 općih narodnih ili pučkih škola, jedna građanska škola ( u Slunju ) i jedna viša realka ( u Rakovcu ). U svakoj narodnoj školi izučavali su se isti predmeti: vjeronauk, nastava jezika, njemački jezik, račun, priroda, zemljopis, povijest, lijepo pisanje , geometrija, pjevanje, gimnastika, zemljoradnja, ženski ručni rad i gospodarstvo. 

Građanska škola u Slunju

Na području današnjeg Korduna građanska škola postojala je jedino u Slunju. Osnovana je 1871., a počela s radom 1. 10. 1873. godine u bivšoj trivijalnoj školi. Kako su se u toj zgradi u dvije učionice mogla smjestiti samo dva razreda, Glavno vojno zapovjedništvo odobrilo je iste godine iznos od 12 000 forinti da se u bivšoj „muštrani“ osposobe prostorije za još dva razreda, pa je škola 1. prosinca 1873. počela raditi s četiri razreda. Godine 1874/75. otvoren je 5. razred koji je započeo s radom u jednoj sobi stana upravitelja škole, a od 1. listopada 1875. godine završena je izgradnja nove zgrade za građansku školu u koju su smještene i učenice novoosnovane djevojačke škole. Školske godine 1875/76. škola je dobila 6., a u dvije naredne školske godine i 7. i 8. razred. Učila za ovu školu preuzeta su od ukinute vojne škole u Turnju. Prvi imenovani učitelji u građanskoj školi u Slunju bili su: Pavao Župan iz Barlete u Lici, koji je vršio dužnost upravitelja, zatim Matija Perak iz Nikšića, Petar Vujašković iz Ponorca i Ivan Gjegerec iz Virja.

1875. godine u Slunju je osim građanske osnovana i zasebna djevojačka škola. Radomnarodnih i građanskihškola bavila su se mjesna i kotarska školska vijeća, a zatim Zemaljsko školsko vijeće i nadzornici krajiških škola.

Tako se u spomenici slunjske Građanske škole za 1884. godinu navodi da je njome upravljalo Mjesno školsko vijeće.

Pučka škola

Zakonom iz 1888. godine dotadašnje građanske škole preimenovane su  u više narodne ili pučke škole. Prema zanimanju većine stanovništva utvrđivan im je jedan od moguća tri smjera: trgovački, zanatski i gospodarski. U Slunju je 1890. godine osnovana viša pučka škola gospodarskog smjera.

Slunjani nisu bili zadovoljni prijedlogom vlasti da se u njihovom mjestu osnuje škola samo s gospodarskim smjerom. Tražili su da to bude viša pučka škola obrtno - gospodarskog smjera. Tom prijedlogu nije udovoljeno.

1895. godine ukinuti su 7. i 8. razredi u svim pučkim školama s malo učenika. Među takvim školama bila je i škola u Slunju. Slunjska škola dobila je ponovno 7. razred tek 1914. godine, a 8. razred godinu dana kasnije. Godine 1905. slunjsku višu pučku školu polazilo je 46 učenika (30 dječaka i 16 djevojčica).

1910. godine s područja Korduna u školu je išlo svega 45% učenika..

  Rezolucija slunjskih učitelja

Po školskom zakonu iz 1874. učitelji su odlazili u mirovinu s 30 godina staža i mirovinom od 1050 forinti, a po zakonu iz 1888. nakon 40 godina staža i samo 750 forinti mirovine. Od tada stalno su upućivani zahtjevi za povećanje plaća.

Od 1889. do 1897. godine 90 učitelja i 110 učiteljica napustilo je posao zbog malih plaća te potražilo bolje plaćen po-sao u pošti, željeznici i drugdje. Prema zakonu iz 1907. godine „o pravnim odnosima učitelja“  trebalo je osigurati sredstva za plaće učitelja uplatom roditelja na početku školske godine po 1 krunu za svakog učenika. Taj prijedlog nije prošao.

1911. godine izrađen je prijedlog novog zakona o učiteljskim plaćama koje su se trebale povećati iz uvećanog općinskog poreza. Ni taj prijedlog nije prošao pa je došlo do nemira u raznim krajevima Hrvatske. Prvi su se pobunili učitelji slunjskog kotara okupljeni na skupštini 25. 03. 1911. godine. Naredbom bana 1.7.1911. godine plaće su porasle za 10% na račun državnih sredstava.

Školstvo i prosvjeta između dva svjetska rata

Sve do 1929. godine školski sistem funkcionirao je po školskom zakonu iz 1888. godine. Poslije petomajskih izbora 1935. godine vlasti su premjestile desetak učitelja s područja Korduna. Naputak su dobili svi učitelji. U njemu se  preporučuje uvođenje praktičnog rada. U tom su se smislu istaknule škole u Lađevcu, Cvitoviću, Drežniku i Lasinjskom Sjeničaku.

Između dva rata u Slunju je radila građanska škola osnovana 1873. godine. Zadatak joj je bio da djeci imućnijih seljaka, radnika, zanatlija i činovnika pruži znanja za trgovačka, zanatlijska, industrijska i poljoprivredna zanimanja. Škola u Slunju imala je i ranije poljoprivredni smjer koji je zadržala do 1931. godine, tj. do razdvajanja od osnovne škole.

Prema Zakonu o narodnim školama na 1500 stanovnika mogla se osnovati jedna škola. Mnoga djeca morala su mnogo pješačiti do škola, pa je 1940. godine  taj broj smanjen na 1324.  1932. godine u školi u Slunju bilo je 265 učenika i 10 učitelja. Na jednog učitelja dolazilo je 26 učenika. 1940. godine odobrena je gradnja škola u Donjem Primišlju, Koranskom Lugu, Nikšiću u Tatar Varošu. Zbog rata nije bila završena.

Priredio: Tome Cvitković, dipl. učitelj

                                  Broj učenika po godinama

                                                1961.- 2022.

Broj učenika – samo OŠ Slunj

PŠ -------------  područne škole

Ukupno ------ matična + područne škole

Napomena: u sastavu Osnovne škole Slunju u dva je navrata bila i Osnovna škola  Lađevac  sa svojim područnim školama Furjan i Dubrava. Mrežom škola iz 1990. godine u sastav škole su ušle i do tada samostalne  osmogodišnje škole Primišlje i Veljun. Podaci za školu u Primišlju postoje, a škola Veljun  nije htjela ući u mrežu škola te za nju nema podataka.

Kroz razna vremenska događanja i u raznim okolnostima, slijedeće škole su bile područne škole OŠ Slunj: Nikšić; Cvitović, Kremen, Tatar Varoš, Gnojnice, Lađevac, Dubrava, Furjan, Slušnica , Zbjeg, Blagaj, Primišlje, Tobolić, Veljun ,Poloj i  Šljivnjak.

Dokumentaciju iz škole u Primišlju  je svu uredno vodio i predao ravnatelj škole i u okupaciji Đoko Simić, a iz škole u Veljunu je sačuvan manji dio. Najveći i najvrjedniji dio je otuđio prijeratni i ratni ravnatelj  Strunjaš.

Iz škole u Lađevcu nije sačuvano ništa od dokumentacije, osim u jednom periodu  kada je škola bila u sastavu OŠ Slunj

 (odlukom Skupštine od 1.10. 1965.)