preskoči na sadržaj

Osnovna škola Slunj

Login
Tražilica
Nastava na daljinu - Teams

Virtualne učionice upute za ulaz

Upisi u srednju

CISOK Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri

Upisi u srednju školu-portal

     

Kada zvono zvoni?
SAT POČETAK    KRAJ
1. 07:40 08:25
2. 08:30 09:15
3. 09:20 10:05 
 odmor 10:05 10:20
4. 10:20 11:05
5. 11:10 11:55
6. 12:00 12:45
7. 12:50 13:35
Kalendar
« Ožujak 2020 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
24 25 26 27 28 29 1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31 1 2 3 4 5
Prikazani događaji

 

 

Cyberbullyng

Prijava ilegalnog sadržaja na internetu!
(Materijali sa seksualnim zlostavljanjem djece, govor mržnje, rasna i druga diskrimniacija, drugi oblici iskorištavanja djece…)

Besplatan telefon za savjetovanje
0800 606 606

Prijava zlostavljanja putem interneta RED BUTTON
(Žrtva si zlostavljanja ili misliš da se to događa nekome koga poznaješ - brineš što učiniti - Prijavi on line)

ENCIKLOPEDIJE:

Proleksis enciklopedija,
prva hrvatska opća i nacionalna
online enciklopedija na
hrvatskom jeziku.

temelji se na tiskanom
izdanju koje je objavljeno u 11
svezaka od 1999. do 2009. g.

Mrežno izdanje Hrvatske
enciklopedije profesionalno
je uređivana enciklopedija
besplatno dostupna i
komunikacijski otvorena
svojim čitateljima.

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 6. 2010.

Ukupno: 436497
Ovaj mjesec: 3187
Ovaj tjedan: 589
Danas: 20
Lista linkova je prazna
Bug - Games Master
27.03.2024. 23:38
Enshrouded dobio prvu od nekoliko planiranih ovogodišnjih velikih nadogradnji
Autori Enshroudeda su objavili prvu veliku zakrpu verzije V0.7.1.0 koja u svijet igre donosi nove tamnice, zadatke, novog pratitelja i gomilu raznih poboljšanja

26.03.2024. 18:30
Blizzard potpuno odustao od PvE načina igranja Overwatcha 2 i prebacio sve resurse na PvP
Iako je najavljivan kao jedan od ključnih razloga izrade Overwatcha 2, prema izvorima s više strana, sigurno je kako PvE način igranja ostaje na praznim obećanjima

26.03.2024. 16:03
Ambiciozna SF strateška simulacija Remnant Protocol stiže ove godine na Steam
Tročlani tim koji potpisuje Remnant Protocol se nada privući fanove Star Warsa epskim bitkama brodova, kao i XCOM-ovce strateškim elementima koji usmjeravaju našu pobunu prema pobjedi

25.03.2024. 15:25
Call of Duty Warzone od sada dostupan i na mobitelima
Activision je izdao Call of Duty: Warzone Mobile, mobilnu verziju svoje popularne battle royale igre koja se može besplatno preuzeti na iOS-u i Androidu

24.03.2024. 06:00
The Thaumaturge ili Mr. Szulski Goes to Warsaw
Premda daleko od savršenstva, najnoviji te sveukupno tek drugi naslov relativno mladog poljskog studija Fool's Theory ipak vrijedi odigrati - ali samo ako gotivite narativne RPG-ove

23.03.2024. 17:38
Igranje računalnih igara povezano je s većim rizikom od erektilne disfunkcije
Aktivnosti poput igranja računalnih igara, opisane kao "dugotrajno sjedenje za računalom iz razonode", statistički je povezano s "muškim" problemima, dok vožnja ili gledanje televizije ne pokazuju istu vezu

22.03.2024. 22:30
Šef Lariana potvrdio kako neće raditi dodatke za Baldur's Gate 3, niti njegov nastavak
Iako su se mnogobrojni fanovi nadali kakvom DLC-u ili Baldur's Gateu 4, ekipa Lariana kreće u nove izazove i radit će na nečemu sasvim drugačijem

Povijest

 Od nastave u “muštrani” i učiteljevom stanu do
 
osnovne škole

 

Sve do 1765. godine na Kordunu nije bilo javnih ili općih škola, mada je još početkom 18.st. Dvorska komora u Beču preporučivala osnivanje škola po Vojnoj krajini.

Ovoj preporuci protivilo se dugo godina Ratno vijeće jer mu se to pričinjavalo kao novost koja je preuranjena.

Veoma malo škola bilo je u to vrijeme i u civilnoj Hrvatskoj ( svega 17 ) , jer je i tu kod plemstva prevladavalo mišljenje da prostom narodu nisu potrebne nikakve škole.

Prva njemačka škola na Kordunu osnovana je 1765. godine u Slunju, a polazila su je muška djeca iz porodica krajiških oficira i činovnika. Osam godina kasnije ( 1773. ) osnovane su škole na njemačkom jeziku u Krnjaku i Taborištu kod Slunja.

Iako su plaće prvih njemačkih učitelja bile dosta dobre, malo ih se javljalo za taj posao na Kordunu zbog neposredne opasnosti od Turaka. Zbog toga je otvarano malo  škola, a i one su radile s prekidima.

Na današnjem području Korduna djelovalo je osam trivijalnih i jedna glavna škola.

Sve te škole postojale su do 1871. godine, do razvojačenja Vojne krajine, osim glavne škole u Slunju koja je , nakon više od 50 godina rada preseljena 1819. godine u Rakovac, predgrađe Karlovca, koje se tada nalazilo u sastavu Slunjske regimente.  Bivša slunjska , a tadašnja rakovačka glavna škola imala je do 1838. tri razreda. Te godine škola je dobila i dva godišta četvrtog razreda i naziv Uzorna normalna glavna škola, a zvali su je i „ Oberschule“ , tj. Viša škola. Školovanje u njoj trajalo je ukupno 6 godina . Ova škola radila je do 1863., kada se razdjelila na šestorazrednu il veliku realku i osnovnu školu. Od tada pa nadalje učitelji su se školovali u zasebnoj Učiteljskoj školi u Petrinji.

Godine 1846. u školama Slunjske regimente bila su 1522 učenika ( 1169 dječaka i 353 djevojčice ). Najviše polaznika škole bilo je u kompaniji Lađevac ( sa sjedištem u Slunju).

Građanske škole zamijenile su dotadašnje njemačke glavne i trivijalne škole i imale su osam razreda. Po školskom propisu iz 1871. djeca u ravnici polazila su školu sa 6, a djeca u brdovitim krajevima s navršenih  7 godina. Na Kordunu  je 1880. postojalo 49 općih narodnih ili pučkih škola, jedna građanska škola ( u Slunju ) i jedna viša realka ( u Rakovcu ). U svakoj narodnoj školi izučavali su se isti predmeti: vjeronauk, nastava jezika, njemački jezik, račun, priroda, zemljopis, povijest, lijepo pisanje , geometrija, pjevanje, gimnastika, zemljoradnja, ženski ručni rad i gospodarstvo. 

 

Građanska škola u Slunju

 

Na području današnjeg Korduna građanska škola postojala je jedino u Slunju. Osnovana je 1871., a počela s radom 1. 10. 1873. godine u bivšoj trivijalnoj školi. Kako su se u toj zgradi u dvije učionice mogla smjestiti samo dva razreda, Glavno vojno zapovjedništvo odobrilo je iste godine iznos od 12 000 forinti da se u bivšoj „muštrani“ osposobe prostorije za još dva razreda, pa je škola 1. prosinca 1873. počela raditi s četiri razreda. Godine 1874/75. otvoren je 5. razred koji je započeo s radom u jednoj sobi stana upravitelja škole, a od 1. listopada 1875. godine završena je izgradnja nove zgrade za građansku školu u koju su smještene i učenice novoosnovane djevojačke škole. Školske godine 1875/76. škola je dobila 6., a u dvije naredne školske godine i 7. i 8. razred. Učila za ovu školu preuzeta su od ukinute vojne škole u Turnju. Prvi imenovani učitelji u građanskoj školi u Slunju bili su: Pavao Župan iz Barlete u Lici, koji je vršio dužnost upravitelja, zatim Matija Perak iz Nikšića, Petar Vujašković iz Ponorca i Ivan Gjegerec iz Virja.

1875. godine u Slunju je osim građanske osnovana i zasebna djevojačka škola. Radomnarodnih i građanskihškola bavila su se mjesna i kotarska školska vijeća, a zatim Zemaljsko školsko vijeće i nadzornici krajiških škola.

Tako se u spomenici slunjske Građanske škole za 1884. godinu navodi da je njome upravljalo Mjesno školsko vijeće.

 

Pučka škola

Zakonom iz 1888. godine dotadašnje građanske škole preimenovane su  u više narodne ili pučke škole. Prema zanimanju većine stanovništva utvrđivan im je jedan od moguća tri smjera: trgovački, zanatski i gospodarski. U Slunju je 1890. godine osnovana viša pučka škola gospodarskog smjera.

Slunjani nisu bili zadovoljni prijedlogom vlasti da se u njihovom mjestu osnuje škola samo s gospodarskim smjerom. Tražili su da to bude viša pučka škola obrtno - gospodarskog smjera. Tom prijedlogu nije udovoljeno.

1895. godine ukinuti su 7. i 8. razredi u svim pučkim školama s malo učenika. Među takvim školama bila je i škola u Slunju. Slunjska škola dobila je ponovno 7. razred tek 1914. godine, a 8. razred godinu dana kasnije. Godine 1905. slunjsku višu pučku školu polazilo je 46 učenika (30 dječaka i 16 djevojčica).

1910. godine s područja Korduna u školu je išlo svega 45% učenika..

 

  Rezolucija slunjskih učitelja

Po školskom zakonu iz 1874. učitelji su odlazili u mirovinu s 30 godina staža i mirovinom od 1050 forinti, a po zakonu iz 1888. nakon 40 godina staža i samo 750 forinti mirovine. Od tada stalno su upućivani zahtjevi za povećanje plaća.

Od 1889. do 1897. godine 90 učitelja i 110 učiteljica napustilo je posao zbog malih plaća te potražilo bolje plaćen po-sao u pošti, željeznici i drugdje. Prema zakonu iz 1907. godine „o pravnim odnosima učitelja“  trebalo je osigurati sredstva za plaće učitelja uplatom roditelja na početku školske godine po 1 krunu za svakog učenika. Taj prijedlog nije prošao.

1911. godine izrađen je prijedlog novog zakona o učiteljskim plaćama koje su se trebale povećati iz uvećanog općinskog poreza. Ni taj prijedlog nije prošao pa je došlo do nemira u raznim krajevima Hrvatske. Prvi su se pobunili učitelji slunjskog kotara okupljeni na skupštini 25. 03. 1911. godine. Naredbom bana 1.7.1911. godine plaće su porasle za 10% na račun državnih sredstava.

 

Školstvo i prosvjeta između dva svjetska rata

Sve do 1929. godine školski sistem funkcionirao je po školskom zakonu iz 1888. godine. Poslije petomajskih izbora 1935. godine vlasti su premjestile desetak učitelja s područja Korduna. Naputak su dobili svi učitelji. U njemu se  preporučuje uvođenje praktičnog rada. U tom su se smislu istaknule škole u Lađevcu, Cvitoviću, Drežniku i Lasinjskom Sjeničaku.

Između dva rata u Slunju je radila građanska škola osnovana 1873. godine. Zadatak joj je bio da djeci imućnijih seljaka, radnika, zanatlija i činovnika pruži znanja za trgovačka, zanatlijska, industrijska i poljoprivredna zanimanja. Škola u Slunju imala je i ranije poljoprivredni smjer koji je zadržala do 1931. godine, tj. do razdvajanja od osnovne škole.

Prema Zakonu o narodnim školama na 1500 stanovnika mogla se osnovati jedna škola. Mnoga djeca morala su mnogo pješačiti do škola, pa je 1940. godine  taj broj smanjen na 1324.  1932. godine u školi u Slunju bilo je 265 učenika i 10 učitelja. Na jednog učitelja dolazilo je 26 učenika. 1940. godine odobrena je gradnja škola u Donjem Primišlju, Koranskom Lugu, Nikšiću u Tatar Varošu. Zbog rata nije bila završena.

 

Priredio: Tome Cvitković, dipl. učitelj

                               

                                  Broj učenika po godinama

 

                                                1961.- 2022.

 

Godina

Broj učenika

Matična  škola

 

Broj učenika

Područne škole

ukupno

Broj učenika Matična škola

Broj učenika

Područne škole

1961/62

599

396

  995

1982/83.

 594 +196= 790

1962/63

670

525

1195

1983/84.

                = 760

1963/64.

698

308

 1006

1984/85.

 560 +186 = 746

1964/65.

698

359

1057

1985/86.

               = 745

1965/66

677

366

1043

1986/87.

          

1966/67

697

934

1631    L

1987/88.

              = 718

1967/68

709

931

1640   L

1988/89.

             = 706

1968/69.

733

942

1675   L

1989/90.

             = 676

1969/70.

772

387

1159

1990/91.

527+220=747 s Lađevcom iPrimišljom

1970/71.

749

384

1133

1991/92.

Nije bilo nastave

1971/72.

754

384

1138

1992/93.

        409

1972/73.

745

385

1130

1993/94.

        500

1973/74.

746

208

954

1994/95.

       467

1974/75.

748

157

905

1995/96.

         54 povratak nakon rata

1975/76.

773

392

1165

1996/97.

       320

1976/77.

728

374

1102

1997/98.

       306

1977/78

713

337

1050

1998/99.

       371

1978/79.

673

321

 994

1999/2000.

       391

1979/80.

626

268

 894

2000/01.

       393

1980/81.

619

264

 883

2001/02.

       390

1981/82

618

242

86o

2002/03.

       399

 

 

 

 

 

 

 

 

2003/04.

  432

 

 

 

 

2004/05.

  449

 

 

 

 

2005/06.

440

        -9

 

 

 

2006/07.

438

        -2

 

 

 

2007/08.

465

     +27

 

 

 

2008/09.

482

     +12

 

 

 

2009/10.

472

      -10

 

 

 

2010/11.

444

      -28

 

 

 

2011/12.

406

    - 38

 

 

 

2012/13.

375

     -31

 

 

 

2013/14.

377

      +2

 

 

 

2014/15.

360

    -17

 

 

 

2015/16.

331

  - 29

 

 

 

2016/17.

299

   -34

 

 

 

2017/18.

277

    -22

 

 

 

2018/19.

    272

      -5

 

 

 

2019/20

    257

    -15

 

 

 

2020/21.

    256

      -1

 

 

 

2021/22.

    232

     -24

 

 

 

2022/23

   231

      -1

 

 

 

 

 

     

 

 

 

 

 

    

 

Broj učenika – samo OŠ Slunj

PŠ -------------  područne škole

Ukupno ------ matična + područne škole

Napomena: u sastavu Osnovne škole Slunju u dva je navrata bila i Osnovna škola  Lađevac  sa svojim područnim školama Furjan i Dubrava. Mrežom škola iz 1990. godine u sastav škole su ušle i do tada samostalne  osmogodišnje škole Primišlje i Veljun. Podaci za školu u Primišlju postoje, a škola Veljun  nije htjela ući u mrežu škola te za nju nema podataka.

Kroz razna vremenska događanja i u raznim okolnostima, slijedeće škole su bile područne škole OŠ Slunj: Nikšić; Cvitović, Kremen, Tatar Varoš, Gnojnice, Lađevac, Dubrava, Furjan, Slušnica , Zbjeg, Blagaj, Primišlje, Tobolić, Veljun ,Poloj i  Šljivnjak.

Dokumentaciju iz škole u Primišlju  je svu uredno vodio i predao ravnatelj škole i u okupaciji Đoko Simić, a iz škole u Veljunu je sačuvan manji dio. Najveći i najvrjedniji dio je otuđio prijeratni i ratni ravnatelj  Strunjaš.

Iz škole u Lađevcu nije sačuvano ništa od dokumentacije, osim u jednom periodu  kada je škola bila u sastavu OŠ Slunj

 (odlukom Skupštine od 1.10. 1965.)




preskoči na navigaciju